Škola narodnog zdravlja

"Andrija Štampar"

11. 3. 2024.

Phenomenology in Public Health

Silvije Vuletić, Josipa Kern, Aleksandar Džakula, Maja Lang Morović, Maja Miloš

Public health research in Croatia cannot be freed from the classical biomedical perspective on matters and events around us. It strictly isolates a certain segment from the entirety of the problem and subjects it to classical, standard statistical models of analysis and interpretation - definitions, literature, hypotheses, statistical methods, statistical presentation of results in terms of significance, discussion, and conclusion. Such a traditional structure is a 'conditio sine qua non' for the evaluation of the scientific nature of research. Meanwhile, the analyst must control their subjectivity and, if possible, completely exclude it. The authors of individual chapters in this book discuss the phenomenon of reflection in public health practice and research. As a rule, reflections are free from prejudices, ideologies, and various intoxications of the thought process. We understand the text of this book as a project of sober reflection on the experience and living through experiences in public health practice and research. The book is divided into two parts. The first part consists of the theoretical framework of the phenomenology of public health, and the second presents reflections and phenomenological observations of diverse public health issues.

11. 3. 2024.

Evaluation model of the complex phenomenon COVID-19

Silvije Vuletić, Maja Miloš, Josipa Kern

According to Parisi (2013), there are many possible definitions of a complex system or phenomenon. A complex system is one whose behavior crucially depends on the details of the system itself. This dependence is often very difficult to understand. In other words, system behavior (e.g., the COVID-19 pandemic) can be extremely sensitive to details, leading to large variations in the behavior of the system itself. The model for evaluating complex phenomena, such as the COVID-19 pandemic, is based on several assumptions: 1. COVID-19 is a complex phenomenon like all natural phenomena: biological, sociological, economic, political and all others because by their nature they are complex. 2. We evaluate not only the facts but also the agents who produce the facts. 3. We consider the evaluation process as an intertwining of the complex and the complicated. Conceptually, complex and complicated, layman-like words have different meanings here. The COVID-19 pandemic is a model that can be considered a mixed model in the sense that we resonate in two ways, qualitatively and quantitatively. Finally, evaluation is a dialogical model. The dialogue model does not criticize but educates agents for better future interventions and evaluations of those interventions.

20. 2. 2024.

Kompleksni um javnog zdravstva – kognitivni narativni intervju u praksi javnog zdravstva

Silvije Vuletić, Josipa Kern, Senka Samardžić, Tea Vukušić Rukavina, Marko Marelić, Marjeta Majer, Kristijan Sedak

U javnozdravstvenim istraživanjima dominira empirijski kvantitativni pristup. Kognitivni narativ je akademski zanemaren. Međutim, kognitivni narativ ima neke specifične prednosti u javnozdravstvenim istraživanjima, posebice u populacijskim javnozdravstvenim intervencijama: Prvo, kognitivni narativ omogućuje profesionalni razvoj javnozdravstvenog istraživača u teoriji i praksi javnog zdravstva. Kognitivni narativ pruža jedinstveni specifični uvid u javnozdravstvenu problematiku koji motivira uključivanje istraživača u transformativno učenje i djelovanje u rješavanju javnozdravstvenih problema. Drugo, kognitivni narativ omogućuje propitivanje socijalno-kognitivnih po- tencijala istraživača, što može poboljšati njegovu sposobnost razumijevanja kompleksnosti javnozdravstvenih problema. Treće, kognitivni narativ omogućuje istraživaču da prijeđe različite kulturne, teorijske i disciplinarne barijere. Cilj ovih tekstova su teorijska i praktična javnozdravstvena promišljanja, posebice u javnozdravstvenim populacijskim intervencijama. Autori daju svoje proživljene spoznaje o različitim javnozdravstvenim fenomenima.

21. 1. 2024.

Fenomenologija profesije Javno zdravstvo

Silvije Vuletić, Josipa Kern, Aleksandar Džakula, Maja Lang Morović, Maja Miloš

Hrvatska se javnozdravstvena istraživanja ne mogu osloboditi klasičnog biomedicinskog pogleda na stvari i događanja oko nas. Ona striktno izdvajaju neki segment iz cjelovitosti problema i podvrgavaju ga klasičnim, standardnim statističkim modelima analize i interpretacije - definicije, literatura, hipoteze, statističke metode, statističko prikazivanje rezultata u terminima signifikantnosti, rasprava i zaključak. Takva tradicionalna struktura je ‘conditio sine qua non’ vrednovanja znanstvenosti istraživanja. Pritom analitičar mora kontrolirati svoju subjektivnost, po mogućnosti, potpuno je isključiti. Autori pojedinih poglavlja u ovoj knjizi raspravljaju o fenomenu refleksije u jav- nozdravstvenoj praksi i javnozdravstvenim istraživanjima. Refleksije su, u pravilu, oslobođene predrasuda, ideologija i raznih intoksikacija procesa mišljenja. Tekst ove knjige shvatimo kao projekt trijezne refleksije na doživljavanje i proživljavanje iskustva u javnozdravstvenoj praksi i javnozdravstvenim istraživanjima. Knjiga je podijeljena u dva dijela. Prvi dio čini teorijski okvir fenomenologije javnog zdravstva, a u drugom su prikazane refleksije i fenomenološke opservacije raznovrsne javnozdravstvene problematike.

27. 6. 2023.

Qualia javnog zdravstva

dr. sc. Silvije Vuletić, prof. emer.

Javno zdravstvo je pojam koji različito shvaćamo. Svaka struka i metoda koja se primjenjuje u zdravstvenim istraživanjima proglašava se javnozdravstvenom strukom i metodom. Postoji stav po kojem javno zdravstvo i epidemiologija čine jedinstvenu disciplinu. Prema drugom stavu radi se o zasebnim specijalizacijama. Postoji i stav prema kojem sve preventivne specijalizacije (školska medicina, medicina rada, zdravstvena ekologija) potpadaju pod jedinstveni pojam - javno zdravstvo. Knjiga nije udžbenik. To su tekstovi koje stavljamo pred javnozdravstvene profesionalce, one koji žele i koje zanima primjena kvalitativne metodologije u javnom radu i istraživanjima. Objavljujemo rezultate aktualnih i teško rješivih kvalitativno naturalističkih javnozdravstvenih problema naše zdravstvene današnjice, i, kako bi Selimović rekao: „Ono što nije zapisano, ne postoji; bilo pa umrlo“.

27. 6. 2023.

Javni diskurs – Izazovi suvremenog zdravstva

dr. sc. Silvije Vuletić, prof. emer.

U profesionalnim zdravstvenim krugovima riječ „diskurs“ izaziva nerazumijevanje, pogotovo kada se govori o javnozdravstvenom diskursu. Ta riječ nema jednoznačni prijevod na hrvatski jezik. Nema ga ni na stranim jezicima. Englezi govore o public discours, Francuzi discours publique a Nijemci Der publik Diskurs. Latinski glagol discurrere znači trčati naokolo, što pojmovno dobro odgovara raspravi o izvjesnom problemu. Hrvatski enciklopedijski rječnik (Novi Liber, Zagreb 2002) diskurs opisuje kao „način i stil izlaganja s obzirom na temu ili područje djelatnosti u kojem se ostvaruju politički, znanstveni, književni i drugi interesi”. U ovoj knjizi prikazujemo neke aktualne teme javnog diskursa naše javnozdravstvene scene. Radi se o ad hoc događanjima koja traže interpretaciju i moguće rješenje.

9. 3. 2022.

Model evaluacije kompleksnog fenomena COVID-19

Silvije Vuletić, Maja Miloš, Josipa Kern

Prema Parisi (2013) postoji mnogo mogućih defi nicija kompleksnog sustava ili fenomena. Sustav je kompleksan ako njegovo ponašanje presudno ovisi o detaljima sustava. Ovu ovisnost je često vrlo teško razumjeti. Drugim riječima, ponašanje sustava (npr. pandemija COVID-19) može biti iznimno osjetljivo na detalje koji dovode do velikih varijacija u ponašanju samog sustava. Model evaluacije kompleksnih fenomena počiva na nekoliko postavki: 1. COVID-19 je kompleksan fenomen kao i svi naturalni fenomeni: biološki, sociološki, ekonomski, politički te svi ostali jer u svom prirodnom stanju jesu kompleksni. 2. Evaluiramo ne samo činjenice nego i aktere koji proizvode činjenice. 3. Razmatramo evaluacijske procese kao ispreplitanje kompleksnog kompliciranog. Pojmovno, kompleksno i komplicirano, laički slične riječi razvijaju se u različita značenja.

1. 12. 2021.

Croatia: health system review 2021

Aleksandar Džakula, Dorja Vočanec, Maja Banadinović, Maja Vajagić, Karmen Lončarek, Iva Lukačević Lovrenčić, Dagmar Radin, Bernd Rechel

The Health Systems in Transition (HiT) series consists of country-based reviews that provide a detailed description of a health system and of reform and policy initiatives in progress or under development in a specific country. Each review is produced by country experts in collaboration with staff at the North American Observatory on Health Systems and Policies and the European Observatory on Health Systems and Policies. In order to facilitate comparisons between countries, reviews are based on a template prepared by the European Observatory, which is revised periodically.

4. 5. 2020.

Elementi naracije u medicini i o medicini

Ana Borovečki

Književnost i medicina blisko su povezane. Neki od poznatih svjetskih i hrvatskih književnika bili su liječnici (A. P. Čehov, Gotfried Benn, Dimitrija Demeter), a medicina i bolest često su bile temom niza književnih djela (T. Mann: „Čarobni brijeg“, R. L. Stevenson: „Dr. Jekyll i gospodin Hyde“). Pacijentova priča, tj. pacijentova osobna povijest važna je za svakodnevan rad liječnika. Iz nje otkrivamo puno o pacijentu i njegovoj obitelji. Priča i kazivanje pacijentove priče katkad mogu imati važnu ulogu i u donošenju etičkih odluka u medicini u sklopu koncepta narativne etike. U svakodnevnoj kliničkoj praksi narativna etika nalazi primjenu putem razumijevanja priča i karakteristika koje čine identitet pacijenata. Ovakav pristup može pomoći u poboljšanju komunikacije i donošenju odluka te osigurati etički postupak i dobrobit pacijenata.