Škola narodnog zdravlja

"Andrija Štampar"

27. 6. 2023.

Qualia javnog zdravstva

dr. sc. Silvije Vuletić, prof. emer.

Javno zdravstvo je pojam koji različito shvaćamo. Svaka struka i metoda koja se primjenjuje u zdravstvenim istraživanjima proglašava se javnozdravstvenom strukom i metodom. Postoji stav po kojem javno zdravstvo i epidemiologija čine jedinstvenu disciplinu. Prema drugom stavu radi se o zasebnim specijalizacijama. Postoji i stav prema kojem sve preventivne specijalizacije (školska medicina, medicina rada, zdravstvena ekologija) potpadaju pod jedinstveni pojam - javno zdravstvo. Knjiga nije udžbenik. To su tekstovi koje stavljamo pred javnozdravstvene profesionalce, one koji žele i koje zanima primjena kvalitativne metodologije u javnom radu i istraživanjima. Objavljujemo rezultate aktualnih i teško rješivih kvalitativno naturalističkih javnozdravstvenih problema naše zdravstvene današnjice, i, kako bi Selimović rekao: „Ono što nije zapisano, ne postoji; bilo pa umrlo“.

27. 6. 2023.

Javni diskurs – Izazovi suvremenog zdravstva

dr. sc. Silvije Vuletić, prof. emer.

U profesionalnim zdravstvenim krugovima riječ „diskurs“ izaziva nerazumijevanje, pogotovo kada se govori o javnozdravstvenom diskursu. Ta riječ nema jednoznačni prijevod na hrvatski jezik. Nema ga ni na stranim jezicima. Englezi govore o public discours, Francuzi discours publique a Nijemci Der publik Diskurs. Latinski glagol discurrere znači trčati naokolo, što pojmovno dobro odgovara raspravi o izvjesnom problemu. Hrvatski enciklopedijski rječnik (Novi Liber, Zagreb 2002) diskurs opisuje kao „način i stil izlaganja s obzirom na temu ili područje djelatnosti u kojem se ostvaruju politički, znanstveni, književni i drugi interesi”. U ovoj knjizi prikazujemo neke aktualne teme javnog diskursa naše javnozdravstvene scene. Radi se o ad hoc događanjima koja traže interpretaciju i moguće rješenje.

9. 3. 2022.

Model evaluacije kompleksnog fenomena COVID-19

Silvije Vuletić, Maja Miloš, Josipa Kern

Prema Parisi (2013) postoji mnogo mogućih defi nicija kompleksnog sustava ili fenomena. Sustav je kompleksan ako njegovo ponašanje presudno ovisi o detaljima sustava. Ovu ovisnost je često vrlo teško razumjeti. Drugim riječima, ponašanje sustava (npr. pandemija COVID-19) može biti iznimno osjetljivo na detalje koji dovode do velikih varijacija u ponašanju samog sustava. Model evaluacije kompleksnih fenomena počiva na nekoliko postavki: 1. COVID-19 je kompleksan fenomen kao i svi naturalni fenomeni: biološki, sociološki, ekonomski, politički te svi ostali jer u svom prirodnom stanju jesu kompleksni. 2. Evaluiramo ne samo činjenice nego i aktere koji proizvode činjenice. 3. Razmatramo evaluacijske procese kao ispreplitanje kompleksnog kompliciranog. Pojmovno, kompleksno i komplicirano, laički slične riječi razvijaju se u različita značenja.

1. 12. 2021.

Croatia: health system review 2021

Aleksandar Džakula, Dorja Vočanec, Maja Banadinović, Maja Vajagić, Karmen Lončarek, Iva Lukačević Lovrenčić, Dagmar Radin, Bernd Rechel

The Health Systems in Transition (HiT) series consists of country-based reviews that provide a detailed description of a health system and of reform and policy initiatives in progress or under development in a specific country. Each review is produced by country experts in collaboration with staff at the North American Observatory on Health Systems and Policies and the European Observatory on Health Systems and Policies. In order to facilitate comparisons between countries, reviews are based on a template prepared by the European Observatory, which is revised periodically.

4. 5. 2020.

Elementi naracije u medicini i o medicini

Ana Borovečki

Književnost i medicina blisko su povezane. Neki od poznatih svjetskih i hrvatskih književnika bili su liječnici (A. P. Čehov, Gotfried Benn, Dimitrija Demeter), a medicina i bolest često su bile temom niza književnih djela (T. Mann: „Čarobni brijeg“, R. L. Stevenson: „Dr. Jekyll i gospodin Hyde“). Pacijentova priča, tj. pacijentova osobna povijest važna je za svakodnevan rad liječnika. Iz nje otkrivamo puno o pacijentu i njegovoj obitelji. Priča i kazivanje pacijentove priče katkad mogu imati važnu ulogu i u donošenju etičkih odluka u medicini u sklopu koncepta narativne etike. U svakodnevnoj kliničkoj praksi narativna etika nalazi primjenu putem razumijevanja priča i karakteristika koje čine identitet pacijenata. Ovakav pristup može pomoći u poboljšanju komunikacije i donošenju odluka te osigurati etički postupak i dobrobit pacijenata.

1. 2. 2019.

Interregnum u zdravstvu

Aleksandar Džakula, Karmen Lončarek, Dagmar Radin

Knjiga Interregnum u zdravstvu oblikovana je kao zbirka nekoliko vrsta tekstova: narativi, prikazi slučajeva, analize, osvrti, zapažanja, ali i praktični alati te preporuke. Prva poglavlja počinju kraćim i duljim prikazima slučajeva iz realiteta zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, izabranih da doprinesu razumijevanju problema interregnuma. Cilj im je da pomognu odgovoriti na sljedeća pitanja: Gdje i kome se događa interregnum i kako on izgleda? Slijedi blok propitivanja iz perspektive stewardshipa, a ključno mu je pitanje: Kako i zašto sustav opstaje usprkos interregnumu? Prije kraja slijedi dio u kojem se prikazuju sadržaji namijenjeni svima koji se ne žele i ne mogu pomiriti s interregnumom, a pod zajedničkim su naslovom: Prilozi za post-interregnum fazu.

6. 6. 2018.

Upotreba postupnika u kliničkoj etici

Ana Borovečki, Hans-Martin Sass

Postupnici nisu nikakva novost. Oni se već uobičajeno primjenjuju kao najbolja i najučinkovitija metoda za procjenu rizika, kontrolu kvalitete te u izradi raznih priručnika. Postoje postupnici kojima se koristimo za pregled automobila, održavanje strojeva, kontrolu kvalitete proizvoda i usluga raznih vrsta, ali i za prosudbu zadovoljstva potrošača te pri ispitivanju usklađenosti i odgovora tržišta. Postupnike primjenjujemo također i u prosudbi zdravstvenog stanja, diferencijalnoj dijagnostici i procjeni nekog postupka liječenja. Tijekom nekog postupka liječenja trebaju biti ispunjeni određeni uvjeti vezani uz smanjenje rizika, kontrolu kvalitete i zadovoljstvo klijenta.

6. 6. 2018.

Pravo na život

Ana Borovečki, Stjepan Orešković, Sanja Babić-Bosanac

Postoji niz bioloških, ali i društvenih procesa koji stvaraju, održavaju ili prekidaju ljudski život. Njih procjenjujemo često u svakodnevnom životu u osobnom, političkom, pravnom, etičkom diskursu kroz prizmu dvaju koncepata „prava na život“ i „vrijednosti ljudskog života“. U analizi ova dva koncepta potreban je multidisciplinaran pristup –pravni, etički, biomedicinski, sociološki. U primjeni ova dva koncepta „prava na život“ i „vrijednosti ljudskog života“ na mnoga pitanja vezana uz pitanja života i smrti često nailazimo na niz otvorenih pitanja. Pravo na život definirano je i nabrojano u nizu međunarodnih pravnih dokumenata vezanih za ljudska prava od Drugog svjetskog rata na ovamo.

6. 6. 2018.

Povijesno-medicinski vodič kroz medicinu starog Dubrovnika

Ana Borovečki, Slobodan Lang

Dubrovnik je bio svojevrsni kulturni centar na hrvatskim prostorima i nije slučajno da su u njemu rođeni takvi velikani poput renesansnog književnika Marina Držića, znanstvenika i filozofa Rugjera Boškovića ili poznatog liječnika Gjure Armena Baglivija. Dubrovnik je uvijek bio grad koji je nastojao prihvatiti svjetska strujanja. Njegov jedinstveni geografski položaj na razmeđu istočnog i zapadnog mediteranskog svijeta učinio ga je prijemljivim za razne kulturne tradicije te razna znanstvena i društvena postignuća. Dubrovnik i njegovo stanovništvo uvijek su mislili na boljitak svoga grada i željeli ga što više povezati sa svijetom.