Škola narodnog zdravlja

"Andrija Štampar"

1. 2. 2019.

Interregnum u zdravstvu

Aleksandar Džakula, Karmen Lončarek, Dagmar Radin

Knjiga Interregnum u zdravstvu oblikovana je kao zbirka nekoliko vrsta tekstova: narativi, prikazi slučajeva, analize, osvrti, zapažanja, ali i praktični alati te preporuke. Prva poglavlja počinju kraćim i duljim prikazima slučajeva iz realiteta zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, izabranih da doprinesu razumijevanju problema interregnuma. Cilj im je da pomognu odgovoriti na sljedeća pitanja: Gdje i kome se događa interregnum i kako on izgleda? Slijedi blok propitivanja iz perspektive stewardshipa, a ključno mu je pitanje: Kako i zašto sustav opstaje usprkos interregnumu? Prije kraja slijedi dio u kojem se prikazuju sadržaji namijenjeni svima koji se ne žele i ne mogu pomiriti s interregnumom, a pod zajedničkim su naslovom: Prilozi za post-interregnum fazu.

6. 6. 2018.

Upotreba postupnika u kliničkoj etici

Ana Borovečki, Hans-Martin Sass

Postupnici nisu nikakva novost. Oni se već uobičajeno primjenjuju kao najbolja i najučinkovitija metoda za procjenu rizika, kontrolu kvalitete te u izradi raznih priručnika. Postoje postupnici kojima se koristimo za pregled automobila, održavanje strojeva, kontrolu kvalitete proizvoda i usluga raznih vrsta, ali i za prosudbu zadovoljstva potrošača te pri ispitivanju usklađenosti i odgovora tržišta. Postupnike primjenjujemo također i u prosudbi zdravstvenog stanja, diferencijalnoj dijagnostici i procjeni nekog postupka liječenja. Tijekom nekog postupka liječenja trebaju biti ispunjeni određeni uvjeti vezani uz smanjenje rizika, kontrolu kvalitete i zadovoljstvo klijenta.

6. 6. 2018.

Pravo na život

Ana Borovečki, Stjepan Orešković, Sanja Babić-Bosanac

Postoji niz bioloških, ali i društvenih procesa koji stvaraju, održavaju ili prekidaju ljudski život. Njih procjenjujemo često u svakodnevnom životu u osobnom, političkom, pravnom, etičkom diskursu kroz prizmu dvaju koncepata „prava na život“ i „vrijednosti ljudskog života“. U analizi ova dva koncepta potreban je multidisciplinaran pristup –pravni, etički, biomedicinski, sociološki. U primjeni ova dva koncepta „prava na život“ i „vrijednosti ljudskog života“ na mnoga pitanja vezana uz pitanja života i smrti često nailazimo na niz otvorenih pitanja. Pravo na život definirano je i nabrojano u nizu međunarodnih pravnih dokumenata vezanih za ljudska prava od Drugog svjetskog rata na ovamo.

6. 6. 2018.

Povijesno-medicinski vodič kroz medicinu starog Dubrovnika

Ana Borovečki, Slobodan Lang

Dubrovnik je bio svojevrsni kulturni centar na hrvatskim prostorima i nije slučajno da su u njemu rođeni takvi velikani poput renesansnog književnika Marina Držića, znanstvenika i filozofa Rugjera Boškovića ili poznatog liječnika Gjure Armena Baglivija. Dubrovnik je uvijek bio grad koji je nastojao prihvatiti svjetska strujanja. Njegov jedinstveni geografski položaj na razmeđu istočnog i zapadnog mediteranskog svijeta učinio ga je prijemljivim za razne kulturne tradicije te razna znanstvena i društvena postignuća. Dubrovnik i njegovo stanovništvo uvijek su mislili na boljitak svoga grada i željeli ga što više povezati sa svijetom.

6. 6. 2018.

Javno zdravstvo, etika i ljudska prava

Ana Borovečki, Slobodan Lang

Medicinska etika područje je staro kao i zapadna medicinska tradicija i počinje već u antičkoj Grčkoj i danas aktualnim liječničkim kodeksom – Hipokratovom zakletvom. No, od antičke do suvremene zapadne medicine dogodio se niz obrata i problema koji su 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća bitno promijenili percepciju tradicionalnih vrijednosti vezanih uz odnos liječnik-pacijent iznjedrivši novu disciplinu - biomedicinsku etiku ili bioetiku. Razvojem zapadne medicine i njezinim grananjem u niz novih disciplina pojavljuje se mnogo novih područja od kojih se javno zdravstvo bitno razlikuje svojim pristupom i fokusom. Naime, fokus medicine dugo je bio usmjeren na pitanje zdravlja pojedinca.

6. 6. 2018.

Kako primijeniti Hipokratovu zakletvu?

Ana Borovečki, Jadranka Mustajbegović, Želimir Jakšić

Postoje etička pravila liječničkog ponašanja, koja obvezuju već i studente: drevna pravila koja proizlaze iz iskustva i umijeća sadržana već u Hipokratovoj zakletvi, određena društvenim položajem struke i najboljim dugoročnim interesima pacijenta i liječnika. Primjena tih pravila često nije jednostavna, nego traži dobro poznavanje i razumijevanje stanja i osjećanja drugih, vlastitu moralnu čvrstinu. Katkad su ona izvor snage i ustrajnosti, a katkad pobuđuju teške dvojbe i unutarnje sukobe. Mnoge odluke temeljene na znanju i medicinskom umijeću dobivaju svoj pravi smisao tek u etičkom kontekstu. Isti medicinski postupak može biti put da se postigne najveće dobro i da se izvrši zločin. Stoga tek temeljito znanje, vještine i poznavanje struke te jasni etički standardi osiguravaju dobru medicinu. Kad nije moguće bez možebitne štete ili smanjene koristi po bilo kojeg od sudionika u odnosu liječnik-pacijent, provesti uobičajeni medicinski postupak, nastaje etički problem. Etički problemi proizlaze iz tipičnih zdravstvenih potreba i medicinskih mogućnosti koje prevladavaju u određenom razdoblju. Napredak tehnike, tehnologije, informatike i na području komuniciranja postavlja na novi način pitanje liječničke tajne, pa i raspravu o tome je li dobro za pacijenta i da zna „sve“. Postoji li opasnost pogrešnog shvaćanja? S druge strane, smije li se bilo što poduzimati s pacijentom (ispitivati, pregledavati, liječiti), ako on o tome nije dobro upoznat, ako na to ne dade informirani pristanak.