E-publikacije

1.2.2019.

Interregnum u zdravstvu

Aleksandar Džakula, Karmen Lončarek, Dagmar Radin

Knjiga Interregnum u zdravstvu oblikovana je kao zbirka nekoliko vrsta tekstova: narativi, prikazi slučajeva, analize, osvrti, zapažanja, ali i praktični alati te preporuke. Prva poglavlja počinju kraćim i duljim prikazima slučajeva iz realiteta zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, izabranih da doprinesu razumijevanju problema interregnuma. Cilj im je da pomognu odgovoriti na sljedeća pitanja: Gdje i kome se događa interregnum i kako on izgleda? Slijedi blok propitivanja iz perspektive stewardshipa, a ključno mu je pitanje: Kako i zašto sustav opstaje usprkos interregnumu? Prije kraja slijedi dio u kojem se prikazuju sadržaji namijenjeni svima koji se ne žele i ne mogu pomiriti s interregnumom, a pod zajedničkim su naslovom: Prilozi za post-interregnum fazu.

6.6.2018.

Upotreba postupnika u kliničkoj etici

Ana Borovečki, Hans-Martin Sass

Postupnici nisu nikakva novost. Oni se već uobičajeno primjenjuju kao najbolja i najučinkovitija metoda za procjenu rizika, kontrolu kvalitete te u izradi raznih priručnika. Postoje postupnici kojima se koristimo za pregled automobila, održavanje strojeva, kontrolu kvalitete proizvoda i usluga raznih vrsta, ali i za prosudbu zadovoljstva potrošača te pri ispitivanju usklađenosti i odgovora tržišta. Postupnike primjenjujemo također i u prosudbi zdravstvenog stanja, diferencijalnoj dijagnostici i procjeni nekog postupka liječenja. Tijekom nekog postupka liječenja trebaju biti ispunjeni određeni uvjeti vezani uz smanjenje rizika, kontrolu kvalitete i zadovoljstvo klijenta.

6.6.2018.

Kako primijeniti Hipokratovu zakletvu?

Ana Borovečki, Jadranka Mustajbegović, Želimir Jakšić

Postoje etička pravila liječničkog ponašanja, koja obvezuju već i studente: drevna pravila koja proizlaze iz iskustva i umijeća sadržana već u Hipokratovoj zakletvi, određena društvenim položajem struke i najboljim dugoročnim interesima pacijenta i liječnika. Primjena tih pravila često nije jednostavna, nego traži dobro poznavanje i razumijevanje stanja i osjećanja drugih, vlastitu moralnu čvrstinu. Katkad su ona izvor snage i ustrajnosti, a katkad pobuđuju teške dvojbe i unutarnje sukobe. Mnoge odluke temeljene na znanju i medicinskom umijeću dobivaju svoj pravi smisao tek u etičkom kontekstu. Isti medicinski postupak može biti put da se postigne najveće dobro i da se izvrši zločin.

6.6.2018.

Pravo na život

Ana Borovečki, Stjepan Orešković, Sanja Babić-Bosanac

Postoji niz bioloških, ali i društvenih procesa koji stvaraju, održavaju ili prekidaju ljudski život. Njih procjenjujemo često u svakodnevnom životu u osobnom, političkom, pravnom, etičkom diskursu kroz prizmu dvaju koncepata „prava na život“ i „vrijednosti ljudskog života“. U analizi ova dva koncepta potreban je multidisciplinaran pristup –pravni, etički, biomedicinski, sociološki. U primjeni ova dva koncepta „prava na život“ i „vrijednosti ljudskog života“ na mnoga pitanja vezana uz pitanja života i smrti često nailazimo na niz otvorenih pitanja. Pravo na život definirano je i nabrojano u nizu međunarodnih pravnih dokumenata vezanih za ljudska prava od Drugog svjetskog rata na ovamo.

6.6.2018.

Povijesno-medicinski vodič kroz medicinu starog Dubrovnika

Ana Borovečki, Slobodan Lang

Dubrovnik je bio svojevrsni kulturni centar na hrvatskim prostorima i nije slučajno da su u njemu rođeni takvi velikani poput renesansnog književnika Marina Držića, znanstvenika i filozofa Rugjera Boškovića ili poznatog liječnika Gjure Armena Baglivija. Dubrovnik je uvijek bio grad koji je nastojao prihvatiti svjetska strujanja. Njegov jedinstveni geografski položaj na razmeđu istočnog i zapadnog mediteranskog svijeta učinio ga je prijemljivim za razne kulturne tradicije te razna znanstvena i društvena postignuća. Dubrovnik i njegovo stanovništvo uvijek su mislili na boljitak svoga grada i željeli ga što više povezati sa svijetom.

6.6.2018.

Javno zdravstvo, etika i ljudska prava

Ana Borovečki, Slobodan Lang

Medicinska etika područje je staro kao i zapadna medicinska tradicija i počinje već u antičkoj Grčkoj i danas aktualnim liječničkim kodeksom – Hipokratovom zakletvom. No, od antičke do suvremene zapadne medicine dogodio se niz obrata i problema koji su 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća bitno promijenili percepciju tradicionalnih vrijednosti vezanih uz odnos liječnik-pacijent iznjedrivši novu disciplinu - biomedicinsku etiku ili bioetiku. Razvojem zapadne medicine i njezinim grananjem u niz novih disciplina pojavljuje se mnogo novih područja od kojih se javno zdravstvo bitno razlikuje svojim pristupom i fokusom. Naime, fokus medicine dugo je bio usmjeren na pitanje zdravlja pojedinca.