Utjecaj mobitela na zdravlje

Pitaj Andriju

02.04.2018.

Današnji život postao je gotovo nezamisliv bez korištenja mobilnih telefona. U svijetu trenutno postoji oko 5 milijardi korisnika mobilnih telefona, a oko polovicu njih čine korisnici tzv. pametnih uređaja (Smartphone-a).

Pametni telefoni postaju nezaobilazan dio svakodnevnog života te, na neki način predstavljaju i novi načina življenja modernog čovjeka 21. stoljeća. Oni danas više ne služe samo radi poziva ili slanja SMS poruka, oni omogućuju komunikaciju i dijeljenje podataka u bilo kojem trenutku, gdje god se nalazili. Koristimo ih kao fotoaparate, GPS uređaje, za plaćanje računa i internetsku kupovinu… a brojne aplikacije nam pomažu u tome. No, jesu li mobiteli štetni i koje posljedice mogu ostaviti na naše zdravlje?

Uzrokuju li mobiteli rak?

Međunarodna agencija za istraživanje raka 2011. godine klasificirala je zračenje mobilnih uređaja kao “potencijalno karcinogeno” . Iako postoje određene sumnje kako korištenje mobilnih uređaja povećava rizik za razvoj određenih tumora ,ne postoje jasni dokazi koji bi to potvrdili.

Mobilni telefoni emitiraju radiofrekventno zračenje ( oblik neionizirajućeg zračenja), koje se može apsorbirati u dijelove tijela u blizini. Međutim, energija zračenja koju stvaraju mobiteli nije dovoljna da bi uzrokovala izravna oštećenja DNA ili dovela do značajijeg zagrijavanja tkiva te stoga, još nije poznat mehanizam kojim bi radiofrekventno zračenje dovelo do razvoja tumora.

U ožujku 2010. godine pokrenuta je velika prospektivna studija o korištenju mobilnih uređaja i njihovom dugoročnom utjecaju na zdravlje, COSMOS. Studija je uključila oko 290 000 korisnika mobilnih uređaja 18 godina, koji će se pratiti narednih 20 do 30 godina.

Postoje razmatranja kako bi djeca mogla biti pod povećanim rizikom od razvoja tumora. Budući kako je živčani sustav djece još uvijek u razvoju, vulnerabilniji je na utjecaj karcinogenih faktora. Također, kako su njihove ruke kraće u odnosu na odrasle, izložena su većoj energiji radiofrekventnog zračenja iz mobilnih uređaja. Djeca imaju i veći potencijal akumulacije štetnih učinaka (više godina izloženosti) u odnosu na odraslu populaciju.

Dosadašnje studije ne podržavaju tu teoriju te nije pronađena asocijacija s korištenjem mobilnih uređaja u nastanku tumora živčanog sustava. Trenutno je u tijeku nekoliko studija čiji se rezultati očekuju 2018.godine.

Mobiteli – ubojice spermija?

Podaci brojnih istraživanja pokazali su međusobnu povezanost korištenja mobilnih uređaja i negativnih posljedica na mušku plodnost.

Prema istraživanju izraelskih znanstvenika s Medicinskog centra Carmel u Haifi, razgovaranje na mobitel dulje od 1 sat dnevno i držanje mobitela u džepovima hlača, bilo je povezano s češćom pojavom abnormalne koncentracije sjemene tekućine.

Broj spermatozoida bio je smanjen i u onih koji su držali mobitel u pokraj kreveta tijekom noći ili razgovarali na mobitel za vrijeme punjenja uređaja.

Istraživači iz New South Wales-a, Australia istaknuli su utjecaj oksidacijskog stresa kao mogućeg mehanizma smanjenja pokretljivosti spermija.

Međutim, rezultati nedavnog istraživanja klinike u Bostonu, Massachusetts nisu pokazali povezanost između korištenja mobilnih uređaja i kvalitete sperme, kao ni negativan utjecaj držanja mobitela u džepovima hlača na kvalitetu sperme.

Budući kako dosadašnje studije i analize o utjecaju radiofrekventnog elektromagnetskog zračenja iz mobilnih uređaja na mušku plodnost daju potpuno oprečne rezultate, potrebna su daljnja istraživanja koja će ispitati moguće štetne učinake mobitela na mušku plodnost.

Muškarci bi, u svakom slučaju, trebali više misliti na svoje reproduktivno zdravlje i pokušati držati uređaje što dalje od genitalija, po mogućnosti izvan džepova hlača.

Utjecaj na san i mentalno zdravlje

Učestalo korištenje mobilnih uređaja može biti rizični faktor za razvoj poremećaja sna te simptoma depresije u oba spola. Mobilni uređaji emitiraju plavo svijetlo, koje povećava otpuštanje hormona kortizola u mozgu, što povećava budnost i inhibira produkciju melatonina, potrebnog za san. To može biti uzrokom poremećaja sna, stoga je preporuka ne koristiti mobilne uređaje sat vremena prije odlaska na spavanje. Ukoliko koristite mobilne uređaje prije spavanja, stručnjaci iz Mayo klinike savjetuju držanje uređaja na udaljenosti većoj od 36 cm i smanjenje stupnja osvijetljenosti uređaja, čime će se smanjiti utjecaj plave svijetlosti.

Sve veći problem postaje i ovisnost o mobilnim uređajima, odnosno sindrom ustezanja ukoliko korisnik ostane bez mobitela.

U nekih ljudi javlja se strah od gubitka mobitela ili mobilnog signala -nomofobija. To izaziva osjećaj straha i tjeskobe da u slučaju gubitka mobitela nije moguća komunikacija te se gubi povezanost i pristup informacijama.

Stanovnici i slučajni posjetitelji

Mobilni telefoni osim važnih podataka, sadrže i brojne mikroorganizme, u prvom redu bakterije.

Studenti Južnog Sveučilišta, Kolumbija proučavali su bakterije koje se nalaze na mobitelima. Uzimajući briseve ukupno 60 mobitela, koji pripadaju studentima, otkrili su kako je meticilin-rezistentni Stafilokok aureus (MRSA) vrlo čest “stanovnik” mobilnih uređaja. Meticilin-rezistentni Stafilokok aureus može uzrokovati ozbiljne infekcije i otporan je na većinu dostupnih antibiotika.

Skupina stručnjaka s Londonske škole higijene i tropske medicine Queen Mary, Sveučilišta u Londonu, 2011. otkrila je kako je svaki šesti mobitel kontaminiran nekom vrstom fekalnog materijala (sadržaja izmeta). Vjeruje se kako je navedeno rezultat toga što određeni korisnici uređaja ne peru ruke sapunom i vodom nakon obavljanja nužde. Neki uređaji bili su kontaminirani bakterijom E.coli, koja, ukoliko dođe u kontakt s ustima, može uzrokovati vrućicu, povraćanje i proljev.

Stoga, osim redovitog pranja ruku sapunom i vodom, vrlo je važno redovito čistiti svoje mobilne uređaje sredstvima namijenjenim za to.

Mobiteli i prometne nesreće

Vozači često dovode sebe i druge u potencijalno opasne situacije koristeći mobitele za vrijeme vožnje.

Uporaba mobilnih uređaja za vrijeme vožnje, povećava rizik za nastanak prometnih nesreća za oko 3-4 puta.( Ryan Gorman).

Nedavna studija Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, uspoređivala je uporabu mobilnih uređaja tijekom vožnje u SAD-u i sedam europskih zemalja. Prema toj studiji, 69% vozača u SAD-u starih između 18 i 64 godine izjavilo je kako su tijekom vožnje razgovarali na mobitel u posljednjih 30 dana, dok se u Europi postotak kretao od 21% u UK do 59% u Portugalu. Također, njih 31% u SAD-u te 15-31% u Europi, izjavilo je kako su u posljednjih 30 dana tijekom vožnje tipkali SMS poruke.

Aktivnosti poput telefoniranja, čitanja i tipkanja poruka, odvraćaju pažnju vozačima i dovode ih u potencijalnu opasnost. Populacija mladih, neiskusnih vozača je pod posebnim rizikom te oni imaju najveću proporciju smrti od prometnih nesreća povezanih s korištenjem mobitela.

No, nisu samo vozači automobila pod rizikom, u Hrvatskoj svaki treći biciklist telefonira dok vozi, a čak 14 posto biciklista u vožnji uspije pisati SMS poruke i koristiti društvene mreže. Također, gotovo polovica pješaka ima naviku telefonirati, fotografirati ili koristiti društvene mreže dok prelazi cestu.

Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS) osmislila je projekt prevencije smanjenja broja nesreći uzrokovanih korištenjem mobitela u prometu, u sklopu kojeg se obilježava nacionalni Dan bez mobitela u prometu 21. listopada. Za kampanju je napravljena i mobilna aplikacija, dostupna na Google Play-u, koja prima pozive, evidentira ih te pozivateljima SMS-om javlja kako je korisnik mobitela upravo za volanom i da će im poziv biti uzvraćen. Cilj aplikacije je olakšati vozačima da se riješe loše i opasne navike korištenja mobitela za vrijeme vožnje.

Utjecaj na vid

Mala veličina slova i svjetleći zasloni mobilnih telefona mogu dovesti do „digitalnog naprezanja očiju“. Simptomi naprezanja uključuju umor, crvenilo i iritaciju očiju, suhe oči, zamagljen vid, glavobolju, ali i bolove u vratu i leđima.

Kako bi se smanjilo naprezanje očiju, korisnicima se savjetuje koristiti “20-20-20” pravilo: nakon 20 minuta gledanja u mobilni uređaj, uzeti pauzu od 20 sekundi te promatrati na udaljenosti od 20 stopa (oko 6 metara). Također, dobro je držati mobitel na većoj udaljenosti od očiju, povećati veličinu fonta na mobitelima, redovito čistiti ekran te tako smanjiti odsjaj s uređaja. (The Vision Council)

Prevela i prilagodila: Iva Hižar

Izvori: