Svjetski dan zdravlja: “Depresija; razgovarajmo”
Ovogodišnja tema
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija; razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija; razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Što je depresija?
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja kao što su dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna. Osim navedenoga, ljudi koji boluju od depresije vrlo često imaju neke od sljedećih simptoma: manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, neodlučnost, nemir, osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa, misli o samoozljeđivanju ili suicidu.
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije. Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo. Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih država svijeta, te nije znak slabosti. Depresija se može prevenirati i liječiti.
Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.
Svijet
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo mentalni poremećaji su drugi najčešći uzrok hospitalizacija u dobi 20-59 godina (12,4%), odmah iza novotvorina (14,1%). Vodeći uzroci hospitalizacija iz skupine mentalnih poremećaja u 2015. godini bili su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom (18,2%), shizofrenija (15,3%),depresivni poremećaji (13,5%), mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,1%) te reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (6,2%).
U 2015. godini zbog depresivnih poremećaja bilo je 5.388 hospitalizacija s ukupno 157.464 bolničkih dana, što prosječno iznosi 29 dana po hospitalizaciji. Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije. Depresija koja se javlja kod žena nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta. Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.
Prema podacima o bolestima i kroničnim stanjima prikupljenim putem izjave u Europskoj zdravstvenoj anketi 2014.-2015. 5,1% muškaraca i 6,2% žena u RH navodi da je u posljednjih 12 mjeseci imalo depresiju. Prema odgovorima na skali izraženosti depresivnih simptoma iz istog istraživanja 10,3% stanovnika RH ima blage do umjerene depresivne simptome, dok 1,2% stanovnika ima umjereno teške do teške depresivne simptome.
Dobro mentalno zdravlje je puno više od odsutnosti psihičkih bolesti i teškoća!
