Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija

Baza do sada postavljenih pitanja

Ovdje možete pronaći pitanja koja su do sada anonimno postavili vaši kolege studenti. Ukoliko niste našli odgovarajući odgovor problem koji vas muči slobodno postavite novo pitanje.

Za sve detaljne informacije molimo da se obratite vlastitom liječniku obiteljske ili školske medicine. Navedeni odgovori su informativnog karaktera i poticaj da se javite svom liječniku primarne zdravstvene zaštite za više informacija.

Covid-19

Koji je tip maske najučinkovitiji?

Vrlo je nespretno bilo koju masku proglasiti učinkovitijom od druge. Puno je, naime, važniji način na koji se maska nosi i koliko se često mijenja. U nastavku je pregled tipova maski sastavljen prema preporukama za korištenje maski za lice, medicinskih i zaštitnih maski Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (objavljenog 12. listopada 2020. na adresi https://www.hzjz.hr/):
• Maske za lice: Izrađuju se od komercijalno dostupnih dvoslojnih pamučnih materijala. Opća populacija uglavnom pribjegava nošenju ovih maski u svakodnevici. Kako je maska za lice, zapravo, tekstilna barijera, treba je stabilno pričvrstiti na način da cijelo vrijeme prianja na nos i usta te ih prekriva. Masku za lice potrebno je oprati nakon jednog nošenja (najbolje na 95 stupnjeva, minimalno na 60) i temeljito je osušiti.
• Kirurške ili medicinske maske: Upotreba je ovih maski isključivo jednokratna. Važno je naglasiti kako pri je pri rukovanju ovom maskom potrebno pripaziti koja je strana unutarnja, a koja vanjska.
• Filtrirajuće polumaske s ventilom i bez ventila (FFP2 i FFP3): Ove maske ubrajaju se u osobnu zaštitnu opremu u kontekstu zaštite na radu te služe za zaštitu od čestica, aerosola i kapljica u zdravstvenim ustanovama. Razlika između podtipova jest što polumaske bez ventila filtriraju i udisani i izdisani zrak osiguravajući samozaštitu i vanjsku zaštitu, a polumaske s ventilom filtriraju isključivo udahnuti zrak te tako omogućuju samozaštitu. Razina filtracije svojstvene FFP2 maskama je minimalno 94% za čestice promjera 0.3 mikrona (300 nanometara).

Je li nošenje jednokratnih rukavica jedan od načina prevencije zaraze virusom COVID-19?

Stav je Svjetske zdravstvene organizacije kako nošenje zaštitnih rukavica nije dio učinkovite prevencije zaraze virusom COVID-19. Umjesto rukavica preporuka je da se u sve javne prostore i institucije (poput trgovina, ureda, obrazovnih ustanova, restorana itd.) postave postaje za dezinfekciju ruku na ulazu i izlazu.
Međutim, prema preporukama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) jednokratne su rukavice poželjne pri dezinfekciji i čišćenju prostora u kojemu boravi osoba kod koje postoji zaraza ili se na nju sumnja.

Mogu li umjesto maske upotrijebiti vizir?

Viziri ne mogu zamijeniti primjenu maske. Nedostatak vizira leži u činjenici da je njihov učinak ograničen na sprječavanje širenja virusa kapljičnim putem, no ne i aerosolom, što je pretpostavka koju zasad ne smijemo isključiti.

Zašto uopće moramo nositi maske?

Dokazano je kako maske predstavljaju jednostavnu barijeru čija je svrha, figurativno rečeno, spriječiti respiratorne kapljice da putuju zrakom i prenose se na druge ljude kada osoba kiše, kašlje ili govori. Ovaj se princip prevencije naziva kontrolom izvora, a utemeljen je na kliničkim i laboratorijskim istraživanjima kojima je potvrđeno kako maske, ako ih pravilno koristimo, značajno smanjuju prskanje kapljica. Valja istaknuti kako metoda kontrole izvora nije učinkovita ako je maska pričvršćena za retrovizor neposredno pored mirisnog bora za automobil, ako obavija ruku poput glomazne narukvice ili upadljivo viri ispod nosa – a to su situacije kojima svakodnevno svjedočimo. Na njih, naravno, treba neprestano ukazivati jer je ovo vrijeme naglašene suodgovornosti – kao što sugerira plakat Studentske sekcije za javno zdravstvo Andrija Štampar, čija je okosnica moto Čuvaš sebe, čuvaš mene.

Alkohol i cigarete moj najomiljeniji neprijatelj

Zašto su cigarete toliko opasne?

Pušenje cigareta povećava rizik za razvoj niza bolesti, uključujući srčani infarkt, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (kronični bronhitis) te karcinom bronha, pluća, usne šupljine, mokraćnog mjehura, gušterače i mnogih drugih organa. Također, i pasivna izloženost duhanskom dimu (pasivno pušenje) ostavlja štetne posljedice po zdravlje. Izloženost duhanu u dojenčadi povezana je s češćom pojavom sindroma iznenadne dojenačke smrti, a u male djece može potencirati učestaliji razvoj bronhitisa, upale pluća te akutne i kronične upale srednjeg uha. Pušenje utječe na plodnost u muškaraca, a u trudnica može dovesti do pobačaja ili prijevremenog porođaja.

Osnovni sastojak duhanskog dima je nikotin, koji dovodi do osjećaja ugode, ima stimulirajući učinak na mozak te stvara ovisnost. Međutim, u duhanskom dimu nalazimo oko 4000 drugih kemijskih sastojaka, od kojih su neki kancerogeni. Najpoznatiji kancerogen u duhanskom dimu je katran. Udisanjem duhanskog dima, ti sastojci se talože u plućima, ulaze u krvotok i šire se po tijelu.

Rani početak pušenja i veći broj popušenih cigareta povećava rizik za razvoj raka pluća i ostalih bolesti povezanih s pušenjem.

Što znači "pretjerana" konzumacija alkohola?

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ovisnici o alkoholu su „oni neumjereni konzumanti čija je ovisnost o alkoholu poprimila takav stupanj da se pojavljuju mentalne poteškoće ili poteškoće u tjelesnom i duševnom zdravlju, u međuljudskim odnosima, te poteškoće u normalnim društvenim i ekonomskim aktivnostima, ili oni kod kojih su očiti simptomi koji napreduju prema tom stupnju“.

Američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam (NIAAA – National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism) definirao je pretjeranu konzumaciju alkohola na sljedeći način:
- Odrasli muškarci mlađi od 65 g. – više od 4 jedinice pića dnevno ili 14 jedinica pića tjedno
- Odrasle žene i muškarci stariji od 65 g. – više od 3 jedinica pića dnevno ili 7 jedinica pića tjedno

Jedinice pića mogu se izračunati jednadžbom:

Postotak alkohola (%) x količina pića (ml)/1000 = jedinice alkohola
- 500 ml piva ima ~ 2 jedinice
- 1 dl vina ima ~ 1.5 jedinice
- 1 mjera žestokog pića ima ~ 1 jedinicu (ovisno o postotku alkohola)

Prekomjerna konzumacija alkohola može dovesti do razvoja alkoholizma, odnosno ovisnosti o alkoholnim pićima.

Alkoholizam je bolest koja uključuje sljedeće simptome:
- gubitak kontrole – nemogućnost prestanka pijenja
- žudnja – snažna želja ili hitna potreba za pićem
- fizička ovisnost – kod apstinencije od alkohola, javlja se sindrom ustezanja (znojenje, drhtanje, tjeskoba, mučnina…)
- tolerancija – potreba za pijenjem sve većih količina alkohola da bi se postigao isti učinak kao i na početku
- nastavak pijenja unatoč problemima nastalim u privatnom i profesionalnom životu
- nastavak pijenja unatoč spoznaji o mogućim štetnim posljedicama

Jesam li alkoholičar ako se svaki vikend napijem?

U mladih osoba se često tijekom večernjih izlazaka viđa fenomen poznat kao „binge drinking“ koji označava konzumaciju više od 4 pića (žene), odnosno 5 pića (muškarci) u jednoj večeri i smatra se prekomjernom konzumacijom alkohola.

Nakon 5-6 popijenih alkoholnih pića, odnosno kod koncentracije alkohola u krvi od 0,5 –1,5 g/L nastaje PRIPITO STANJE u kojem se javlja nekritičnost i precjenjivanje vlastitih sposobnosti.

Nakon 6-8 popijenih alkoholnih pića, odnosno kod koncentracije alkohola u krvi od 1,5 – 2,5 g/L nastaje PIJANO STANJE u kojem nestaje samokritičnost i kontrola, javlja se prostorna dezorijentiranost te su mogući povremeni gubici svijesti, vrtoglavica i povraćanje

Prekomjerna konzumacija alkohola predstavlja rizik za razvoj ovisnosti o alkoholu, odnosno alkoholizma.

CAGE upitnik – test za samoprocjenu pijenja, odnosno pijete li previše

- C (cut) – jeste li ikada osjetili da biste trebali smanjiti pijenje?
- A (annoyed) – jesu li vam drugi „išli na živce“ kritiziranjem vašeg pijenja?
- G (guilty) – jeste li se ikada osjećali krivim radi pijenja alkohola?
- E (eye-opener) – jeste li ikada osjećali da vam piće treba odmah ujutro „za smirenje“ ili za prekinuti dosadu?

Ukoliko odgovorite „DA“ na 2 ili više pitanja, predlaže se konzultacija s liječnikom budući kako postoji veliki rizik za alkoholizam. U adolescenata i mladih učestalost alkoholizma je niska, međutim navike pijenja u toj dobi mogu prijeći u naviku prekomjerne konzumacije i razvoja alkoholizma u mlađoj odrasloj dobi i teško oštetiti zdravlje.

Borba s viškom/manjkom kilograma

Je li pretilost bolest? Koji su rizični čimbenici pretilosti?

Koje su česte posljedice prekomjerne tjelesne težine i pretilosti?

Povišen indeks tjelesne mase rizični je čimbenik za mnoge bolesti poput:
- bolesti kardiovaskularnog sustava (ponajviše bolesti srca i infarkti), koji su bili glavni uzroci smrtnosti u svijetu u 2012. godini
- dijabetes, i to ponajviše dijabetes tip 2 bolesti muskuloskeletnog sustava (posebice osteoartritis – degenerativna bolest zglobova)
- povišena incidencija tumora (tumori endometrija, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva)

Povećana tjelesna masa u djetinjstuv povezana je sa povećanom šansom pretilosti, smrti i onesposobljenosti u odrasloj dobi. Osim što povećana tjelesna masa povećava smrtnost u odrasloj dobi, u dječijoj dobi povećava rizik od porblema s disanjem, povećanom incidencijom fraktura, povišenog tlaka (hiptertenzije), ranih nakova kardiovaskularnih boleseti, moždanog udara i porblema na polju psihološkog zdravlja.

Također, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolest, MKB-10, pod šifrom E66 stoji pretilost koja se definira kao bolest

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, MKB-10

Kako se izračunava body mass indeks (BMI) i što mi on govori – koliki je normalan?

Body mass index (indeks tjelesne mase) ili BMI jedan je od najkorištenijh načina procjene uhranjenosti odraslih osoba. On je najviše povezan sa količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom organizmu, uz navedeno ga je relativno jednostavno izračunati ili očitati iz tablica.

Kako se izračunama BMI?
- Odnos tjelesne mase (kg) i kvarata visine (m).
- BMI = kg/m2

Prema tablicama Svjetske zdravstvene organizacije za Europu sljedeći su rasponi nutritivnog statusa.

BMI Nutritivni status:
- manje od 18.5 - Pothranjenost
- od 18.5 do 24.9 - Normalna tjelesna masa
- od 25.0 do 29.9 - Prekomjerna tjelesna masa
- veće od 30.0 - Pretilost

Ne mogu jesti, stalno mislim da sam debela? Kome da se obratim za pomoć?

Negativna slika vlastitog tijela i opterećenost hranom, neki su od znakova poremećaja iz spectra poremećaja hranjenja u koje se ubraja anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje. Poremećaji hranjenja najčešće se javljaju u djetinjstvu ili u adolescenciji, mogu se javiti u oba spola, ali češće pogađaju djevojke. U takvih osoba značajno je narušeno samopouzdanje, javlja se gubitak osjećaja samokontrole, te sklonosti depresiji i promjenama raspoloženja.

Za pomoć se u navedenom slučaju možete javiti svom obiteljskom liječniku, nadležnom školskom liječniku ili Službi za mentalno zdravlje županijskog zavoda za javno zdravstvo (u Zagrebu je to Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar) bez uputnice, uz prethodnu telefonsku predbilježbu, a više informacija možete naći na linkovima:

http://www.stampar.hr/hr/ocuvanje-mentalnog-zdravlja

http://www.centarbea.hr/sites/default/files/Edukativna%20bro%C5%A1ura.pdf

U Republici Hrvatskoj postoji i centar za podršku osobama s poremećajima hranjenja – BEA (akronim od Bulimija, Ednos –nespecifični poremećaj hranjenja i Anoreksija)

Centar provodi preventivne programe u osnovnim i srednjim školama te organizira grupe podrške za mlađe i starije s poremećajima hranjenja, nutricionističku grupu i grupu za roditelje oboljelih od poremećaja hranjenja. Također, jednom mjesečno organiziraju se besplatne edukacije u vidu predavanja.

Kontakt savjetovališta:
Centar za poremećaje hranjenja BEA
Savjetovalište: Ribnjak 38, Zagreb
Radno vrijeme Savjetovališta prema prethodnom telefonskom dogovoru
Kontakt: info@centarbea.hr
Tel: 098 900 59 73

Nikako se ne mogu udebljati, s 20 godina imam 45 kg. Savjet?

Uzorci mršavosti mogu biti višestruki. Mršavost kao takva može biti odluka pojedinca da želi izgledati mršavo. Mlađi ljudi koji ne žele biti mršavi i nikako se ne mogu udebljati svakako trebaju razmisliti o učestalom stresu kao uzroku mršavosti jer je stres vrlo često nespecifičan uzrok gubitaka kilograma.

Osim stresa, također uzroci mogu biti neredoviti i nepotpuni obroci, tzv. „obroci s nogu“. Stoga, svakako treba obratiti pažnju na važnost pravilne i potpune prehrane, uključujući vitamine i minerale.

Pojedini uzroci mršavosti vezani su uz bolesti probavnog sustava poput celijakije koja postaje sve učestalija pojava u zapadnom svijetu. Celijakija označava intoleranciju na glijadin, protein koji se nalazi u pšeničnim, raženim i ječmenim proizvodima te proizvodima od pira i vrlo je učestao u rafiniranim namirnicama. Svakako bi trebalo obaviti testiranje na intoleranciju. Također, ostale bolesti probavnog sustava poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti mogu uzrokovati mršavost. Zadnje dvije nabrojane bolesti pojavljuju se uz učestale proljevaste stolice.

Kod žena čest uzrok mršavosti je posljedica poremećaja hormona štitnjače kao što je hipertireoza koja može uzrokovati ubrzan metabolizam i samim time mršavost.

Svakako savjetujemo da se obratite svoj liječniku obiteljske medicine da se eventualno isključe određeni razlozi od gore navedenih, te eventualno uvedu potrebni vitamini i drugi suplementi u prehranu. I na kraju bi još napomenuli genetsku predispoziciju za mršavost kao i genetski uvjetovanu konstituciju pojedinaca.

Mentalno zdravlje

Mislim da sam depresivan – kako depresija zapravo izgleda?

Depresija je bolest koja utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka. Kako bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, sljedeći simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna: dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol.

Osim navedenih, često se javlja i manjak energije, promjene apetita (nedostatak apetita, ponekad i prejedanje), povećana potreba za snom ili nesanica, smanjena koncentracija, nemir, osjećaj bezvrijednosti, tjeskoba, zabrinutost…

Depresija može pogoditi svakoga, posebice nakon stresnog i traumatskog događaja poput smrti bliske osobe, gubitka posla ili prekida veze. Bitno je što ranije prepoznati znakove depresije jer se razgovorom s psihoterapeutom, odnosno uzimanjem antidepresivnih lijekova depresija vrlo uspješno liječi.

Ako se osjećaš bespomoćno i imaš dojam da nemaš podršku svoje okoline u nošenju s depresivnim osjećajima, uvijek se možeš javiti:
- Svome obiteljskome liječniku / školskom liječniku
- Psihologu ili drugom stručnjaku u školi
- Hrabrom telefonu (116 111 ili savjet@hrabritelefon.hr)
- Na Besplatni SOS telefon za depresivne i suicidalne osobe 0800 123 123 svakim radnim danom od10-22h, kao i putem e-maila na adresi pomoc@pomoc.hr.

Kome se mogu obratiti od stručnjaka ako se loše osjećam, ako sam anksiozan?

Problemima mentalnog zdravlja u koje spada i anksioznost, bave se psiholozi, psihijatri i liječnici specijalisti školske i adolescentne medicine.

Psiholog je osoba koja je završila fakultet psihologije u trajanju od 5 godina, psihijatar je osoba koja je završila fakultet medicine u trajanju 6 godina i specijalizaciju iz psihijatrije u trajanju 4-5 godina, a specijalist školske i adolescentne medicine je osoba koja je završila fakultet medicine u trajanju 6 godina i specijalizaciju iz školske i adolescentne medicine u trajanju od 4 godine. Često psiholozi, psihijatri i specijalisti školske i adolescentne medicine završe i edukaciju iz psihoterapije (npr.psihodinamske, kognitivno-bihevioralna, gestalt i slično). Razlika između psihologa i psihijatra jest u prepisivanju lijekova, psihijatri su ovlašteni da određuju dijagnoze i prepisuju lijekove.

Postoji više opcija:
1. Možete se javiti svom nadležnom školskom liječniku koji Vam po potrebi može izdati uputnicu za psihologa ili psihijatra
2. Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji Vam po potrebi može dati uputnicu za psihologa ili psihijatra
3. Možete se telefonski naručiti bez uputnice u neku od službi za mentalno zdravlje pri županijskim zavodima za javno zdravstvo, kao što je Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr.Andrija Štampar (Zagreb)
4. Možete dogovoriti razgovor kod nekog od privatnih psihologa ili psihijatara.

Psiholozi i psihijatri međusobno surađuju, te će vas stoga nakon testiranja uputiti kod onog tko će provoditi terapiju u obliku savjetovanja, psihoterapije ili medikamentozne terapije. Svakako Vam savjetujemo da se javite Vašem obiteljskom ili školskom liječniku kako bi Vas po potrebio uputio dalje.

Izvori:
- http://www.stampar.hr/sites/default/files/Aktualno/novosti/2018/raspored_rada_sk._ambulanti-24-
02-2018.pdf
- http://www.stampar.hr/hr/ocuvanje-mentalnog- zdravlja

Okoliš i zdravlje

Koliko je opasan za zdravlje život u blizini stare kuće sa salonitnim pločama na krovu (azbest)? Ako znamo da ploče uslijed djelovanja vjetra i padalina, a zbog starosti uvijek otpuštaju određene količine čestica. Kolika udaljenost od takvih građevina se smatra sigurnim za svakodnevni boravak na otvorenom u okolini? Hvala!

Azbest nije štetan sve dok ga se ne dira. Opasan je ako se reže, buši ili na bilo koji način oštećuje te se može naći u slobodnom stanju u zraku. Najčešće se kao kontaminirana područja smatraju radni prostori i područja odlaganja azbesta. Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i biološkim graničnim vrijednostima NN br. 13/09 i 75/13 ako je prisutno više od 0,1 vlakana koja se mogu udahnuti po mililitru zraka, izračunano kao prosjek u bilo kojem neprekidnom vremenskom razdoblju od četiri sata (odnosno polovica najviše zakonodavstvom dopuštene razine, što se može izmjeriti preko neke od ovlaštenih firmi za mjerenje), potrebno je hitno djelovati i sanirati postojeće stanje.

Pozdrav, Zanima me kako razlikovati alergiju od prehlade. U mom slučaju primjećujem kako mi simptomi dolaze vrlo sporije i drugačijim redoslijedom nego kod prehlade. Također svake godine u isto vrijeme, vrijeme peludi, mi se pojavi ista bolest. Nikad nisam išla na alergotest, je li pametno to obaviti za vrijeme pojave alergije ili kad se simptomi povuku? Također ako se ipak ispostavi da imam alergiju postoji li način kako ju ublažiti, ali bez uzimanja tableta. Unaprijed se zahvaljujem i veselim se skorom odgovoru

Simptomi prehlade i alergije su vrlo slični, no postoje određene razlike na koje ćemo nastojati uputiti. Bitno je napomenuti kako, ako sumnjate na alergiju u smislu da vam se slični simptomi pojavljuju svake godine u približno isto vrijeme, svakako bi trebalo napraviti alergotest. Za alergotest zaista nije bitno kada ga obavljate, tijekom sezone peludi ili izvan sezone peludi.

Liječenje alergije danas je najčešće putem lijekova, lijekovi se moraju piti točno propisanim načinom, najčešće se počinju piti prije same pojave sezone alergije kako simptomi uopće ne bi nastupili. Osim lijekova, moguće jest izbjegavanje lokacija sa velikom koncentracijom peludi u zraku, ispiranje alergena sa sluznice nosa pripravcima tipa fiziološke otopine ili morske vode (gotovi proizvodi u ljekarnama u obliku spreja) odlazak na druga mjesta gdje alergena ima u mnogo nižim koncentracijama. Također postoji mogućnost liječenja desenzibilizacijom, to je postupak u kojemu se daju male količine alergena kako bi se smanjila preosjetljivost na iste. Postupak vrlo često, nažalost, nije uspješan.

Činjenice i razlike između alergije i prehlade:
- Uz kihanje, začepljenost nosa i bolnosti grla, na prehladu upućuje još i kašalj kao i (često) povišena tjelesna temperatura
- Ako simptomi traju duže od 10-tak dana vjerojatnije je da se radi o alergiji
- Simptomi prehlade često nestaju nakon kraćeg vremena, dok simptomi alergije su dugotrajni i često se ne smiruju dok osoba ne primjeni lijekove, makne se iz podneblja u kojoj su prisutni alergeni ili prođe sezona određene peludi na koju je osoba alergična
- Kao što smo već spomenuli, sezonalnost je karakteristična za alergiju, ako se slični simptomi pojavljuju svake godine u isto/slično vrijeme vjerojatno je da se radi o alergiji
- Sluz koja se pojavljuje u nosu kod alergije je često vodenasta i prozirna, dok je kod prehlade ona žuto-zelene boje, navedeno nije karakterističan znak
- Pozitivan nalaz alergološkog testa upućuje na alergiju

Spolno i reproduktivno zdravlje

Poštovani unazad 4 mj ciklus mi je normalan,svakog 30 dana prvoga u mjesecu. Zadnja M.mi je bila 1.1.2019 Ovulacija je bila 18.1. Ono što mene brine je to što od 26.1 imam Spotting sluz bjelanjaka pomiješana sa svjetlo roza i svjetlo smeđe. Oskudno. Razgovarala sam sa svojim gin tvrdi da je to normalno. Inače prošle godine mi je dijagnosticiran polip na maternici (kontoliram ) smanjio se na zadnjem pregledu. Zašto mi se javlja Spotting? Imam sve simptome PMS nikako da procurim (procuriti bi trebala 2.2) Nadovezala bi se da sam gledala pregledala vaginu u čučanj položaju i vidjela sam da mi je maternica kroz otvor vagine tako reći "ispala" vidjela sam "okruglo jaje" žarko crvene boje i na tome "jajetu" priraslica ljubičasto crvene boje oko toga je vidljiva krv. Dali se to maternica polako ljušti te se sprema za M ili mi polip radi Spotting? Sa ovom pojavom se prvi puta susrećem. Spolno sam aktivna zadnji odnos 6.1 zaštićen prezervativom te ejakulacija u prezervativ što dalje od mene.

Poštovana, s obzirom da nam nisu poznati Vaša dob, postojanje prethodnih trudnoća ili lijekovi koje eventualno koristite, ne možemo sa sigurnošću reći o čemu se radi. Spotting ili periovulacijsko, oskudno krvarenje obično se javlja u sredini ciklusa, nekoliko dana prije ili poslije ovulacije zbog naglog pada razine estrogena i traje do tri dana. Ako se spotting javlja u drugom dijelu ciklusa, tada je najčešće uzrokovan nepravilnom funkcijom žutog tijela i padom razine progesterona., što se povezuje sa stresom, padom imuniteta ili nepravilnom prehranom. Spotting se često javlja u žena i ne predstavlja nužno ozbiljan zdravstveni problem. Drugi mogući uzroci spotting krvarenja su: trudnoća („implantacijsko“ krvarenje“), uzimanje ili nagli prekid uzimanja oralnih hormonskih kontraceptiva, infekcija rodnice ili vrata maternice (spolno prenosive bolesti), polipi maternice, prolaps maternice (spuštena maternica) te drugi hormonski poremećaji (npr. poremećaji hormona štitnjače, nadbubrežne žlijezde, hipofize).
Ako ste mlađe životne dobi i niste rađali malo je vjerojatno da imate spuštenu maternicu zbog slabosti tkiva dna zdjelice. Vjerojatno ste vidjeli vrat maternice sa promjenom koja se naziva eritroplakija.
Slijedom svega što ste naveli preporučujemo da svakako ponovno posjetite ginekologa i opišete mu sve simptome. Ginekolog će učiniti daljnju obradu (PAPA test, hormoni, ultrazvuk) ukoliko će biti potrebno.

Imao sam nezaštićeni spolni odnos. Kome da se obratim kako bih provjerio svoje zdravlje?

Nezaštićeni spolni odnos rizik je za prijenos spolno prenosivih bolesti kao i rizik za nastanak trudnoće. Što se tiče spolno prenosivih bolesti, anonimno, bez uputnice i besplatno moguće je testirati se na HIV,

Hepatitis B i C i sifilis u Savjetovalištu za HIV i spolno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Isto Savjetovalište pruža mogućnost testiranja i na ostale spolno prenosive bolesti – mikoplazmu, ureaplazmu, trihomonas, gonoreju, klamidiju i
HPV (samo žene) / uz uputnicu za dijagnostičku pretragu ili uz plaćanje. Uputnicu za testiranje moguće je dobiti od liječnika obiteljske medicine. Više informacija o možete naći na stranici:
https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje- zdravlja/savjetovaliste-za- hiv-spolno- zdravlje

Osim toga, pregled možete obaviti i kod liječnika specijaliste za kožne i spolne bolesti (dermatovenerologa), također uz uputnicu Vašeg obiteljskog ili nadležnog školskog liječnika.

U svrhu sprječavanja neželjene trudnoće metoda izbora u ovom slučaju je hitna kontracepcija (tableta za dan poslije). Može se kupiti u ljekarni bez recepta, te se preporučuje uzeti je unutar 72 sata od nezaštićenog odnosa. Ono što je važno napomenuti jest da ovo nije metoda kontracepcije u smislu dugoročnog i redovitog korištenja te bi se njena upotreba trebala svesti na minimum, odnosno samo u hitnim situacijama kada su zakazale metode redovite kontracepcije (na primjer puknuće kondoma). Mjesec dana nakon uzimanja hitne kontracepcije potrebno je napraviti ginekološki pregled kako bi se isključila trudnoća, te je potrebno savjetovati se o metodama kontracepcije. Obratiti se možete na adresu Mirogojska 16, Zavod za javno zdravstvo dr.Andrija Štampar, u sklopu kojeg postoji Savjetovalište za zaštitu reproduktivnog zdravlja mladih.

http://www.stampar.hr/hr/savjetovaliste-za- zastitu-reproduktivnoga- zdravlja-mladih

Kako da se zaštitim od spolno prenosivih bolesti? Koje su najbolje metode zaštite?

Rizik za obolijevanje od spolo prenosivih boleseti (SPB) najveći je među osobama koji često mijenjaju partnere, koji rano stupaju u spolne odnose te među mladima. Zato je važno zaštiti se!

Zašto mladi? Mladi koji uzimaju droge i alkohol skloniji su pod utjecajem navedenih sredstava slučajno i neplanirano stupati u seksualne odnose s nepoznatima partnerima te su to vrlo često odnosi pri kojima se ne koristi nikakva zaštita.

Temeljni principi glede smanjivanja rizika, prijenosa i širenja vrijede za sve spolno prenosive bolesti. Potpunu sigurnost pruža jedino suzdržavanje od spolnih odnosa s nepoznatim osobama i te uzajamno vjerni odnos dviju nezaraženih osoba.

Djelotvornu zaštitu protiv spolno prenosivih infekcija, a i protiv neželjene trudnoće, pruža redovita uporaba kondoma. Sigurnost zaštite kondomom ovisi o njegovoj kakvoći i pravilnoj primjeni. Jedino kontracepcijsko sredstvo (sredstvo koje spriječava trudnoću), a da je ujedno i zaštita od SPB jest kondom. Kondom se mora koristiti doslijedno i pravilno, prema uputama za upotrebu koji se nalazi u svakom pakiranju. Bitno je napomenuti da kondome treba čuvati na suhom i hladnom mjestu, nikako u novčanicima, džepovima ili sl. jer može doći do oštećenja kondoma te do gubitaka njegovih svojstava.

Što je važno zapamtiti?
- Potpunu sigurnost pruža jedino suzdržavanje od seksualnih odnosa s nepoznatim osobama
- Samo u seksualnom odnosu dviju zdravih, nezaraženih osoba, nema rizika prenošenja i širenja infekcije.
- Ako postoji sumnja o mogućoj zarazi potrebno je potražiti liječnika radi što ranijeg otkrivanja SPB i liječenja
- Osoba zaražena od SPB vrlo često nema nikakve simptome.

Koji je najbolji oblik kontracepcije?

Kontracepcija podrazumijeva različite metode sprečavanja oplodnje i začeća. Prema načinu djelovanja razlikujemo prirodne metode, metode barijere (mehanička i kemijska sredstva), hormonsku kontracepciju, intrauterinu kontracepciju i kirurške metode.

Prije svega, važno je napomenuti da niti jedna vrsta kontracepcije nije sasvim pouzdana u 100% slučajeva.

Također, veći dio njih može nositi i neka neželjena djelovanja te nisu sve vrste sasvim jednostavne za korištenje. Treba biti svjestan rizika, koji se može smanjiti pravilnom upotrebom, pridržavanjem uputa i kontrolom od strane ginekologa.

Najsigurnije metode su intrauterini ulošci (IUD, spirale) te sterilizacija i implantati, ali ih struka kod nas ne preporučuje za adolescente i mlade. Intrauterini ulošci mogu biti klasični i uz dodatak hormona. Prije njihova postavljanja potrebno je obaviti ginekološki pregled, a postavlja ih ginekolog. Hormonska kontracepcija može se provoditi u obliku tableta ili dugodjelujućih pripravaka poput injekcija, flastera i implantata. Uzimanje hormonske kontracepcije u obliku tableta treba se pravilno provoditi, što znači uzimati tabletu svaki dan u isto vrijeme kroz 21 dan, a potom napraviti pauzu od 7 dana, a zatim ponovno početi uzimati tablete po istom principu. Uz to je obavezan ginekološki pregled i savjetovanje. Na tržištu postoji čitav niz proizvoda s različitim omjerima hormona, a sam odabir ovisi o individualnim mspecifičnostima korisnice. U pravilu se za adolescente i mlade preporučuju niskodozažni preparati.

Kondomi su pristupačna vrsta kontracepcije, koja u viskom postotku uz pravilno i redovito korištenje sprječava nastanak trudnoće i prijenos spolno prenosivih bolesti. Za adolescente i mlade preporučuje se dvojna metoda zaštite koja podrazumijeva kombinaciju hormonske oralne kontracepcije (tableta) i kondoma.

Svakako vam savjetujemo da popričate s vašim ginekologom o optimalnoj vrsti kontracepcije za vas.

Mogu li se mogu družiti u sauni s osobom koja je HIV pozitivna?

Odgovor je vrlo jednostavan – apsolutno da! Napomenut ćemo u ostatku odgovora kako se virus HIV-a ne može prenijeti. Danas uz terapiju osobe koje su HIV pozitivne vrlo često imaju toliko malo virusa u krvi da ga moderni uređaji za dijagnostiku uopće ne mogu detektirati, tako da je prijenos od takvih osoba vrlo vrlo malo vjerojatan.

Kako se HIV ne može prenijeti?
- Poljupcem
- Grljenjem
- Socijalnim kontaktom
- Igranjem
- Dijeljenjem obroka
- Uporabom istog toaleta
- Kupanjem u bazenu
- Druženjem u sauni
- Tuširanjem
- Uporabom iste šalice

Ostalo

Student sam sveučilišta u Zagrebu – postoji li moj liječnik koji mi je dodijeljen za vrijeme studiranja?

Svakom fakultetu na Sveučilištu u Zagrebu dodijeljen je liječnik školske medicne koji je nadležan za sve studente na tom pojedinom fakultetu. Na prvoj godini studija svatko od studenata obavlja sistematski pregled kod navedenog nadležnog liječnika, osim toga studenti koji su u studentskim domovima moraju svake godine obaviti liječnički pregled.

Popis nadležnih liječnika školske medicine možete naći na navedenom linku: http://www.sczg.unizg.hr/media/uploads/smjestaj/2016/studenti_2016__1.pdf

Liječniku školske medicine uvijek se možete obratiti za bilo koji zdravstveni problem te će vas on uputiti i informirati o daljnjim postupcima.

Kome se mogu obratiti za pomoć oko svojih zdravstvenih problema, a ne mogu stalno ići doma kod svog izabranog doktora obiteljske medicine?

Svaki liječnik obiteljske medicine ima u svom programu rada i telefonsko konzultiranje pacijenata. Tako da preporučamo da se probate telefonski konzultirati sa svojim liječnikom obiteljske medicne.

Osim navedenog, možete prebaciti svoj karton u mjesto dužeg boravišta, ako studirate na Sveučilištu u Zagrebu, možete prebaciti karton kod nekog od liječnika obiteljske medicine. Postupak je opisan pod odgovorom na pitanja na portalu.

I na kraju, možete se obratiti liječniku školske medicine koji će vas uputiti i savjetovati o daljnjem liječenju i postupcima koje morate izvršiti.

Popis liječnika školske medicine možete naći na http://www.sczg.unizg.hr/media/uploads/smjestaj/2016/studenti_2016__1.pdf

Kako mogu prebaciti karton i izabrati svog doktora obiteljske medicine ako nisam iz Zagreba?

Doktora birate na godinu dana, a unutar tog razdoblja promijeniti ga možete samo iz određenih razloga kao što su preseljenje ili poremećaj međusobnih odnosa

Izabranog doktora (opće i dentalne medicine, ginekologa ili pedijatra) možete redovitim putem promijeniti nakon isteka godine dana od zadnjeg postupka izbora.

Unutar tog roka pravo na promjenu liječnika imate samo iz određenih razloga:
- ako ste promijenili mjesto stanovanja
- ako namjeravate izbivati dulje od tri mjeseca iz mjesta stanovanja
- ako je vaš liječnik prestao s radom, promijenio sjedište ordinacije ili prestao biti ugovorni liječnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
- ako vaš izabrani liječnik u skrbi ima više pacijenata od propisanog maksimuma
- ako je između vas i liječnika nastao poremećaj međusobnih odnosa koji onemogućuje daljnje liječenje.

Razlog promjene trebate naznačiti u obrascu Izjava o izboru/promjeni izabranog doktora koju možete preuzeti u ordinaciji svog doktora.

Ako ste kao razlog naveli poremećaj međusobnih odnosa, valjanost vašeg zahtjeva za promjenu liječnika ispitat će posebno povjerenstvo. Članove povjerenstva u tom slučaju imenuje voditelj regionalnog ureda, odnosno područne službe HZZO-a u mjestu vašeg stanovanja.

Više informacija na: https://gov.hr/moja-uprava/zdravlje/prava-iz-obveznog-zdravstvenog-osiguranja/promjena-izabranoga-doktora/453