Burnout sindrom - bolest današnjice?

Objavljeno: 19.4.2018.

„Burnout“ postaje sve prepoznatljiviji problem te sve više dobiva medijsku pažnju. Sve više ljudi izostaje s posla i ostalih obaveza zbog posljedica „burnouta“. Što je zapravo „burnout“? Je li to niz simptoma ili definirana bolest? Kako se studenti nose s ovim „sagorijevanjem“? Na mnogo pitanja još nemamo točan odgovor.

Pojam „burnout“ je nastao 1970. godine kada ga je američki psiholog Herbert Freudenberger prvi put upotrijebio kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa u zanimanjima koja su usmjerena pomaganju drugima. Na primjer, doktori, medicinske sestre i tehničari koji sebe žrtvuju kako bi pomogli drugima često osjete simptome burnouta –  iscrpljenost, umor, nemogućnost nošenja sa stresom. Danas se zna, da svaka osoba može osjetiti „burnout“ bez obzira na zanimanje ili zaposlenost, od ekstremno ambicioznog karijerista, radišnih zaposlenika do osoba koje rade kod kuće, svi mogu biti izloženi ovom problemu.

Što je zapravo „burnout“?

„Burnout“ je stanje kroničnog stresa koji dovodi do:

  • Fizičke i emocionalne iscrpljenosti
  • Cinizma i otuđenosti
  • Osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća

Burnout ne nastaje odjednom, nego kroz duži period vremena u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom. Naše tijelo i mozak nam šalju signale koje ako prepoznamo na vrijeme možemo prevenirati razvitak „sagorijevanja“. U potpuno razvijenom burnoutu, osoba više nije u stanju funkcionirati ni na osobnoj ni na profesionalnoj razini.

Koja je razlika stresa i burnouta?

Razlika stresa i burnouta je upravo u razini i duljini stresa, što ranije se prepoznaju simptomi stresa to je veća šansa da se stres neće razviti u burnout. Stres je relativno kratkotrajan, može trajati do nekoliko dana primjerice u situacijama kad se neki projekt treba završiti ili predati prije određenog roka ili naučiti velika količina gradiva pred ispit. S druge strane, burnout se razvija kroz duže vrijeme kada osjećamo da je naš rad  besmislen, kada postoji nesrazmjer između onoga što želimo raditi i onoga što radimo.

Koji su znakovi i simptomi „burnouta“?

Svaki od gore navedenih posljedica je karakterizirano skupom specifičnih simptoma. Ovi znakovi i simptomi se nagomilavaju kroz duži period vremena i tek onda dovode do sagorijevanja.

  • Znakovi fizičke i emocionalne iscrpljenosti
  1. Kronični umor – u početku se prezentira kao nedostatak energije i osjećaj umor danima, kasnije se osoba osjeća fizički i emocionalno iscrpljeno, izmučeno i potrošeno, te pomisao na sutrašnje obveze ju još više iscrpljuju
  2. Problemi sa spavanjem – u početku osobi je potrebno više vremena da zaspe, često se budi nakon usnivanja, preopterećena je mislima o obvezama prilikom usnivanja, te zatim ne može uopće spavati što vodi do nesanice
  3. Problemi s pažnjom i koncentracijom – smanjena koncentracija i zaboravljivost su prvi znakovi, kasnije se simptomi mogu akumulirati do razine da osoba ne može više raditi
  4. Fizički simptomi – bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, kratkoća daha, bol u trbuhu, vrtoglavica, padanje u nesvijest i glavobolje neki su od simptoma koji se mogu javiti
  5. Češća obolijevanja – budući da je ljudsko tijelo istrošeno, imunosni sustav je oslabljen i osoba je osjetljivija na razne infekcije, gripe i prehlade
  6. Gubitak apetita – u početku osoba ne osjeća glad i preskače nekoliko obroka, a kasnije to može rezultirati potpunim gubitkom apetita i na gubitku težine
  7. Anksioznosti – u početku se javlja napetost, zabrinutost i živčanost, kasnije se anksioznost može toliko razviti da osoba nije u mogućnosti funkcionirati ni privatno ni profesionalno
  8. Depresija – u početku se javlja tuga i osjećaj beznađa, te osjećaj krivnje i bezvrijednosti kao rezultat toga, a kasnije se može razviti u tešku depresiju
  9. Ljutnja – u početku se javlja kao napetost i iritabilnost koje se zatim razvijaju u svađe i nesuglasice na poslu i kod kuće
  • Znakovi cinizma i otuđenosti
  1. Gubitak užitka – počinje kao gubitak volje za poslom, ali kasnije ako se ne intervenira može prerasti u gubitak uživanja u slobodnom vremenu te vremenu za obitelj i prijatelje
  2. Pesimizam – u početku se može prezentirati kao negativnost prema nekim stvarima, prelazak s „čaša je napola puna“ na „čaša je napola prazna“, dok kasnije može utjecati na manjak povjerenja u druge i osjećaj da ne možeš računati na nikoga
  3. Izolacija – u početku se prezentira kao gubitak volje za socijalizacijom (odbijanje ići na ručak, zatvaranje vrata i potreba da se bude sam), kasnije može prerasti u ljutnju već kad se netko samo obrati ili dolaženje/odlaženje ranije ili kasnije kako bi se izbjegla interakcija
  4. Otuđenost – je osjećaj kada se osoba osjeća isključena od svoje okoline i distancirana od ljudi u svojoj blizini, može dovesti do izolacijskih ponašanja opisanih gore
  • Znakovi osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća
  1. Osjećaji apatije i beznađa – osjećaj da ništa nije kako treba i da ništa nije bitno, kako se simptomi pogoršavaju ovi osjećaji mogu kočiti osobu i postavljati pitanja poput „koji je smisao?“
  2. Povećana iritabilnost – javljaju se osjećaji nevažnosti, neučinkovitosti, beskorisnosti, osjećaj da više nisi u stanju odraditi nešto jednako efikasno kao prije
  3. Manjak produktivnosti i loša izvedba – bez obzira na mnogo vremena uloženog u rad, kronični stres sprječava dobru učinkovitost i efikasnost kao prije, što rezultira u nagomilavanju obveza i osjećaju nezadovoljstva

Kako prevenirati ili izliječiti „burnout“?

  • Prepoznati da ste pod stresom – osvijestite gore navedene simptome i naučite kad je vrijeme za odmor
  • Spavati dovoljno – za normalno funkcioniranje je potrebno imati dovoljno sati kvalitetnog sna, isključite mobitele i pokušajte se opustiti prije odlaska u krevet
  • Baviti se tjelesnom aktivnošću – krećite se i boravite na zraku, odaberite neki sport ili tjelesnu vještinu koja vam najviše odgovara i budite redoviti
  • Hraniti se zdravo – hrana ima važnu ulogu na naše raspoloženje i energiju
  • Usredotočiti se – nemojte „multitaskati“, koncentrirajte se i rješavajte jedan po jedan zadatak, tako ćete biti efikasniji
  • Planirati i organizirati dan – napravite prioritete te organizirajte i planirajte dan po tome, neke stvari nisu hitne i mogu biti napravljene kasnije
  • Pronaći vrijeme za odmor i za sebe – jako je bitno pronaći vrijeme za sebe i za odmor kako biste kad radite imali više energije i motivacije
  • Pronaći podršku u obitelji, prijateljima, kolegama – pričajte o svojim problemima s ljudima kojima vjerujete, možda su i oni iskusili iste probleme i mogu vam pomoći
  • Raditi sa svrhom – sagledajte dublje značenje onoga što radite. Na koji način se mogu više povezati s onim što radim? Kako dodati smisao?
  • Naučiti nositi se sa stresom – opuštanje s obitelji, uživanje u prirodi, meditacija, vježbanje, pronađite što za vas najbolje funkcionira
  • Naučiti reći „NE“ – u redu je reći „NE“, nemojte se preopterećivati, mislite na sebe

Ukoliko smatrate da ne možete sami riješiti probleme ili se osjećate da postajete depresivni i ne vidite smisla u životu, nemojte oklijevati javiti se psihologu ili psihijatru za stručnu podršku i  savjetovanje.

Prevela i prilagodila: Kristina Stamenković

Izvori: