Đurđica Lazić, dr med
Medicinski fakultet u Zagrebu
Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”
Katedra za obiteljsku medicinu

KAKO NAPISATI I OBRANITI MAGISTARSKI RAD 

(Od ideje do ……..realizacije)

Što? Kako? Zašto? 
Ideja
- pronalaženje literature o tome što se sve istražuje i piše u svijetu na tu temu
- akutne respiratorne bolesti 151 689 referenci na Internetu
Plan istraživanja: izrada upitnika
Formulacija teme:

Hipoteza:

Prijava teme magistarskog rada
Tijekom II ili III semestra, najkasnije 5 godina od upisa u prvi semestar
Prijava teme magistarskog rada sadrži:
– obrazloženje teme
– molbu 
– mišljenje mentora
– temeljne podatke iz životopisa
– suglasnost voditelja projekta o korištenju podataka
Obrazloženje teme 
- Naslov teme
- Prikaz problema s odgovarajućom literaturom
- cilj istraživanja
- plan i metode rada
- obrazloženje da će se u istraživanju poštivati etička načela
- Znanstveni doprinos
- Literatura ------ (oko 20 stranica)
Stručni i znanstveni doprinos:
- Kompleksnije razumijevanje čimbenika koji utječu na kliničko odlučivanje 
liječnika u zbrinjavanju bolesnika s ARI
- Istraživanje utjecaja sociodemografskih značajki i zdravstvenog stanja pacijenata na pojavu ARI te na odluku bolesnika da zbog simptoma zatraži pomoć liječnika
- Raščlanjivanju problema multimorbidnosti
- Istraživanju osobitosti liječnika i značajkama prakse u kliničkoj procjeni pojedinih entiteta ARI
Mentor:
- Pristupnik ima pravo predložiti mentora
- Imenuje ga Fakultetsko vijeće 
- Predloženi mentor daje pismenu suglasnost o prihvaćanju mentorstva
Odobrenje teme:
- Odbor za magistarske radove razmatra prijavljenu temu koju može: može 
prihvatiti, prihvatiti nakon dopune i izmjene ili odbiti
- Konačno mišljenje o prihvaćanju teme odbor za magistarske radove predlaže 
Fakultetskom vijeću
- Fakultetsko vijeće prihvaća temu i imenuje mentora (oko 1godine)

Izrada magistarskog rada: 
- Prikupljanje podataka na osnovu pripremljenih upitnika
- Sređivanje i obrada: unos podataka u bazu, čišćenje baze
- Analiza: (deskriptivna i druge statističke)
- Svrstavanje rezultata u poglavlja
- Uspoređivanje rezultata sa literaturom, aktivno traženje potvrda u oba 
smjera
- Pisanje rada sa svim poglavljima

1. Uvodno razmatranje
- Akutne respiratorne bolesti u LOM-a
- Prikaz problema: Znanstvene kontroverze - dijagnostičke - terapijske (literatura)
- Na obrazac rada LOM-a utječu:
- Značajke bolesnika, zdravstvenog sustava 
- Značajke liječnika, prakse (literatura)

2. Cilj istraživanja:
- Identificirati značajke rada liječnika OM u zbrinjavanju bolesnika s ARI
- Specifični ciljevi:
- Utjecaj sociodemografskih značajki i zdravstvenog stanja bolesnika na 
značajke rada liječnika
- Utjecaj sociodemografskih značajki i zdravstvenog stanja bolesnika na 
učestalost ARI
- Korištenje službe opće medicine populacije u skrbi LOM-a
- Raščlanjivanje problema multimorbidnosti u pojedinačnog bolesnika 

3. Ispitanici i metode 
- Retrospektivno istraživanje
- ISPITANICI: a) liječnici –11 spec.OM
b) pacijenti 17901; 4120 s ARI
- METODE: - Kriterij za uzorak
- Upitnik I
- Upitnik II
- Upitnik III
- Upitnik IV

4. Rezultati 
- ARI- raspodjela, dobna, spolna, prema liječnicima, postavljanje 
dijagnoze.....
- Utjecaj sociodem. značajki i zdravstvenog stanja : ARI-viši soc-ekonomski 
status, više konzultacija, više obrazovanje
- Korištenje službe: žene,samci,djeca,bolje soc.ek.
- Kronične bolesti
- Profesionalne značajke i značajke prakse
- Procjena stručnih karakteristika

5. Rasprava 
- Prisutne su velike razlike u radu LOM-a vezano za ARI što potvrđuje i ovo 
istraživanje
- Postavljane dijagnoze na osnovu kl.slike i malo korištenje dg.pretraga u 
skladu je s Europom
- Najpropisivaniji antibiotik je amoxicilin, prema preporuci norveškog 
istraživanja za lijekove treba biti fenoksimetil 
penicilin........................

5. Zaključci 
- Na propisivanje antibiotika utječe mnogo činitelja, stoga se samo 
propisivanje antibiotika za ARI kao indikator procjene kvalitete ne može uzeti
- Sociodemografske značajke: dob, spol , materijalno stanje i stupanj 
obrazovanja utječu na pojavu ARI kao i na značajke rada LOM-a

6. Sažetak
Sadrži:
- Osnovnu svrhu i cilj istraživanja
- Primijenjenu metodologiju
- Postignute rezultate
- Bitne zaključke

7. Literatura 
- Prezime i inicijale imena autora
- Potpun naslov citiranog djela
- Naziv časopisa (skraćen ili potpun)
- Volumen (godište)
- Prva i posljednja stranica
- KOLMOS HJ. Should general practitioners perfome diagnostic test on patients 
before prescribing antibiotics? BMJ 1999;318:799-802

Predaja magistarskog rada
- Magistarski rad se mora predati najkasnije unutar tri godine, uz potvrdu 
mentora
- Povjerenstvo za ocjenu i obranu magistarskog rada imenuje Fakultetsko 
vijeće na prijedlog Odbora za magistarske radove
- Povjerenstvo u roku 3 mjeseca podnosi izvješće o ispunjavanju uvjeta 
pristupnika kao i mišljenje o predloženom predmetu magistarskog rada
- Pristupnik koji mora popraviti ili dopuniti magistarski rad mora to učiniti 
unutar tri mjeseca od odluke povjerenstva
Predsjednik povjerenstva ne može biti mentor
- Pristupnik koji se odlučio za stjecanje zvanja magistra znanosti treba 
pored napisanog magistarskog rada steći još propisane bodove iz tri skupine koje 
su propisane nastavnim programom.
- Pristupnik predaje pet neuvezanih primjeraka magistarskog rada: za svakog 
člana povjerenstva po jedan te dva Odsjeku za poslijediplomsku nastavu

Što odbor ocjenjuje?
- Ocjenjuje je li rad napravljen po pravilima znanstvenog postupka
- Vlada li pristupnik područjem istraživanja
- Je li svladao metodiku znanstvenog rada
- Je li postigao znanstveno utemeljene rezultate, obradio ih i prikazao

Obrana magistarskog rada
- Javna je 
- na početku obrane predsjednik povjerenstva iznosi životopis pristupnika i 
podatke o njegovom radu
- potom pristupnik izlaže sadržaj u trajanju od 45 minuta
n pristupniku se postavljaju pitanja
- povjerenstvo zaključi raspravu

Kraj
- Uspješnom obranom pristupnik stiče akademski stupanj magistra znanosti
- Diplomu dobiva nakon što se zapisnik o obrani proslijedi Fakultetskom vijeću
Na kraju ,one koje više zanimaju pravilnici fakulteta vezano na magistarske 
rafove neka pogledaju http://bio.mef.hr/treca.html
Najviše upita je bilo što ako prođe više godina od završetka poslijediplomskog 
studija pa je pojašnjeno da se može predati molba a Fakultetsko vijeće ocjenjuje 
može li se prihvatiti djelomično (onda određuje koja razlika se treba odslušati 
i položiti) ili traži ponavljanje poslijediplomskog.